Šta je donacija organa?
Donacija organa je darovanje organa nakon smrti osobama čiji život ovisi o presađivanju.
Kako se može biti siguran da je osoba zaista mrtva?
Organi i tkiva se uzimaju u svrhu liječenja presađivanjem samo od umrle osobe. Smrt utvrđuje tim doktora koji su potpuno odvojeni od tima doktora koji rade transplantacije. Većina davalaca organa su osobe umrle zbog teške povrede glave ili moždanog krvarenja. Tada se utvrđuje – moždana smrt.
Koji organi i tkiva se mogu presađivati?
Bubrezi, srce, jetra, pluća, gušterača, tanko crijevo, rožnjače, srčani zalisci, kosti, tetive, koža. Reproduktivni organi i tkiva se ne uzimaju od mrtvih osoba.
Da li će doktori pustiti nekoga da umre ako znaju da je ta osoba mogući davalac organa?
Doktori moraju učiniti sve da sačuvaju život i zdravlje bolesnika. To je njihova prva i najvažnija dužnost. Ako, uprkos tome , bolesnik umre, tek tada se razmatra darivanje organa.
Ko će dobiti organ(e) koje ja darujem?
Vaš organ ili tkivo će dobiti onaj bolesnik s liste čekanja za transplantaciju u kojeg se utvrdi najbolja tkivna podudarnost s vašim organom. Prioritet pri dodjeli organa imaju bolesnici kojima je presađivanje hitno.
Mogu li se darivati organi i tkiva za vrijeme života?
DA, ukoliko se time ni najmanje ne narušava zdravlje davaoca. Najčešće se za života daruje bubreg jer se može normalno živjeti i s jednim zdravim bubregom. BiH zakon dozvoljava darivanje organa za života samo članovima porodice. Rijetko se događa da se od živog davaoca uzima dio jetre, pluća ili crijeva.
Da li se davalac organa testira na zarazne bolesti?
DA. Krv mogućeg davaoca se testira na viruse kao što su HIV ili hepatitis.
Može li davalac biti mlađi od 16 godina?
DA, ako je izrazio/la takvu želju za života i ako se roditelji ili staratelji slažu s tim.
Može li se biti davalac organa ako osoba nije potpuno zdrava?
DA. Izuzev ako darujete organ za života. Odluku o tome donosi doktor nakon uvida u vašu povijest bolesti.
Mogu li stariji ljudi biti davaoci organa?
DA. U slučajevima darivanja rožnjače i nekih drugih tkiva, godine nisu važne. Za druge organe to zavisi od fizičkog stanja , a ne od godina.
Da li se religija protivi darivanju organa?
NE. Sve velike svjetske religije podržavaju darivanje organa . Ako imate ikakvih sumnji u to, razgovarajte s vašim vjerskim vođama.
Može li se darivati samo jedan organ ili tkivo?
DA. Vi možete napisati na donorskoj kartici koji organ ili tkivo želite darovati.
Mogu li davaoci organa odlučiti o tome ko će dobiti njihove organe ili tkiva?
NE. Darivanje organa se ne prihvata ako je uvjetovano time tko treba da dobije organe.
Da li darivanje organa odgađa sahranu?
NE. Kada rodbina prihvati darivanje organa , operacija se učini što je moguće prije i cijeli proces se završi za oko 12 sati.
Da li organ koji je darovan za transplantaciju može da se koristi za medicinska istraživanja?
NE. Ako se darovani organ ne može presaditi iz bilo kojih razloga, mora se dobiti posebna dozvola za njegovo iskorištavanje u svrhu istraživanja. Darovanje tijela poslije smrti u svrhu istraživanja podliježe drugim zakonima.
Da li porodica davaoca zna tko je bio primalac organa ili tkiva?
NE. Takve informacije se ne daju ukoliko to nije posebna želja porodice davaoca i primaoca organa.
Da li se neko tko je potpisao donorsku karticu može predomisliti?
DA. Takva osoba može promjeniti svoju odluku bilo kada. Tada treba uništiti donorsku karticu i to saopštiti rodbini i prijateljima.
Što trebam učiniti ako želim biti davalac organa?
Potpisati donorsku karticu, mlađi od 18 g. moraju imati dozvolu roditelja ili staratelja. Nositi donorsku karticu uvijek uz sebe, ali iznad svega razgovarati u obitelji. Vaša želja mora biti poznata.
Razgovarate li sa porodicom ili prijateljima o darivanju organa?
Mnogo je veća vjerovatnoća da će vama zatrebati darovni organ nego da ćete vi postati davalac organa. Spremni ste na presađivanje za sebe ili svoje najbliže. DA? Tada recite DA i darivanju organa. Potpišite donorsku karticu. Obavjestite o tome rodbinu i prijatelje.
preuzeto s www.dmbih.org